INFONET-468X60-BANNER

Integrisana vetroturbina

20.10.2011. | Architect Magazine

Uprkos njihovom visokotehnološkom izgledu i obećanju besplatne energije, integrisane vetroturbine u objektima su bile kritikovane kao neefikasne, bučne i nepouzdane, imajući u vidu nepredvidljive šeme vetrova u gradovima.

Jedan od skorijih projekata koji može pokazati da je više nego uspešan u spajanju energije vetra sa arhitekturom jeste projekat Greenway Self Park, delimično samonapajana, jedanestospratna garaža u centru Čikaga projektovana od strane arhitektonskog biroa HOK. Dvanaest osno-vertikalnih vetroturbina na objektu, koje su postavljene u dva dvostruka spiralna stuba duž jugozapadnog ugla, imaju specifičan, krajnji cilj: Kreiranje dovoljno energije koja bi pokrila troškove osvetljavanja spoljašnjosti zgrade noću, uključujući i pokretanje elegantnog sistema turbina.

Dizajn inteligentno koristi pasivne, kao i aktivne, tehnologije za sakupljanje prirodnih energetskih tokova. Ventilacija, na primer, je postignuta bez mehanizacije zato što je porozna fasada objekta - tapiserija vertikalnih staklenih dasaka postavljenih na različitim rasponima - je najmanje 20 posto otvorena na svakom nivou, što je u skladu sa lokalnim građevinskim propisima. Investitor, kompanija Friedman Properties, sačuvala je nekoliko stotine hiljada dolara na ventilaciji, prema HOK-u, i takođe će, na ovaj način, štedeti na troškovima. Unutrašnje osvetljenje se napaja na konvencionalni način, ali se gasi automatski prema ambijentalnom osvetljenju.

Dvanaest samo-pokretajućih, laganih aluminijumskih S594 turbina, proizvedene od strane kompanije Helix Wind, izabrane su zbog relativno male brzine vetra (17,86 km/h) pri kojoj započinju proizvodnju korisne energije, objašnjava Tod Halamka, direktor dizajna filijale HOK u Čikagu. Osno-vertikalne vetroturbine mogu da iskoriste vetar iz bilo kog pravca pri različitim brzinama, što je veliki bonus pri iskorišćavanju promenljivih povetaraca urbanih mikroklima. Više poznate osno-horizontalne vetroturbine - koje podsećaju na propelere - proizvode energiju efikasnije, ali zauzimaju više prostora i teže ih je integrisati u arhitekturu.

 

Svaka turbina se rotira nezavisno i sposobna je da proizvede do 4,5kW struje. Dvosmerni strujomer Greenway Self Park-a omogućava objektu da preuzima i daje struju i da preusmerava struju u elektro sistem grada Čikaga kada god se proizvede više energije od potrebne. Iako su turbine postale u potpunosti operativne prošlog maja, proći će još dve do tri godine pre nego što se njihov energetski učinak može značajni proceniti, dodaje Halamka.

Kao što je uvek slučaj sa prefabrikovanim ili gotovim komponentama, arhitektonsko snalaženje i prezentovanje ovih elemenata u kontekstu je neophodno za stvaranje pravog javnog karaktera projekta. HOK je to rešio na dobar način tako što je dao turbinama prominentno ali i vrlo sređeno prisustvo pozicinirajući ih kao dve neprekidne vertikale poređane pored uštinutog ugla koji je okrenut raskrsnici ulica West Kinzie i North Clarke.

Odsečeni deo volumena ne samo da povećava izlaganje turbinama vetru, već im i omogućava da se vizuelno usidre i definišu ugao objekta. Svaka modularna jedinica, visine od 4,88m i prečnika od 1,22m, je povezana sa određenim nosećim stubom, ili "kičmene cevi", koji prenosi težinu turbine na prefabrikovanu konstrukciju garaže. Dekorativno osvetljenje je postavljeno na unutrašnjoj strani postojećih fasadnih greda. U ovom dinamičnom "vrelom uglu", kako ga naziva Halamka, turbine rotiraju kao "kinetička skulptura" ispred jarko žutih stakala.

Zato što je najefikasniji raspored parking mesta u pravougaonoj strukturi takav da ne postoji parking mesto u uglovima, odsečeni uglovi ne predstavljaju gubitak korisnog prostora. Slično, ostala tri ugla objekta Greenway Self Park su iskorišćena pravilno i oni sadrže stepenice, liftove, i instalacije (uključujući i vodovodne instalacije koje prenose kišnicu sakupljenu sa zelenog krova garaže do drveća u nivou ulice). I kao finalni doprinos održivosti, garaža je, takođe, opremljena sa desetinama punjačkim stanicama za električne automobile.

Linkovi:

  • HOK - http://www.hok.com/
  • Kuća-vetrenjača – Da li je integracija vetrogeneratora u objekte moguća i isplativa? - link
  • Korišćenje snage vetra - link
  • Snaga vetra - link
  • Aktivne mere za korišćenje obnovljivih energija - energija vetra - link
  • Vetar – najpoželjniji izvor energije u Evropi - link
  • Neboder Strata u Londonu - link
 

Komentari: 0

Vezane kategorije


TEKSTOVI /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;