Beograd će ove godine dobiti prve zasade bambusa u centralnoj gradskoj zoni. Na taj način će se poboljšati kvalitet vazduha i smanjiti nivo buke, izjavio je stručni saradnik u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Beograda Dejan Tripković.
"Po ugledu na gradove u Nemačkoj i Italiji, a nakon ispitivanja na nekoliko lokacija u Beogradu, utvrđeno je da mikroklima pogoduje toj biljci koja ima veću moć apsorpcije štetnih gasova i proizvodi više kiseonika od ovdašnjih vrsta drveća“, rekao je Tripković.
Prvi zasadi bambusa, kao najefikasnijih urbanih biofiltera, planirani su duž autoputa kroz Beograd – kod "Beogradske arene" i Mostarske petlje, duž magistralnog puta M-22 (Ibarska magistrala), u rakovičkom industrijskom basenu, u blokovima 23 i 24 u Novom Beogradu i, kao zaštita, oko nekoliko obdaništa.
Zasadi bambusa imaju najveći efekat kada su postavljeni u blizini velikih saobraćajnica i stacionarnih izvora zagađenja.
Projekat uvođenja bambusa Grad Beograd izvodi u saradnji s Institutom za multidisciplinarna istraživanja iz Beograda, a cilj je da se unapredi zdravlje stanovništva. Tripković je precizirao da su u 2011. na lokacijama u Košutnjaku, na Adi Ciganliji i u Botaničkoj bašti eksperimentalno bile posađene dve vrste bambusa, "Phyllostachys aureosulcata aureocaulis" i "Phyllostachys bishetii", koje su pokazale otpornost na hladnoću i letnju žegu. "Te vrste bambusa, koje su imale veliki prirast biomase i za godinu dana narasle četiri metra, pokazale su da mogu da akumuliraju velike količine štetnih čestica i proizvedu nekoliko puta više kiseonika od, recimo, kestena“, rekao je Tripković.
Bambus apsorbuje 10 puta veću količinu ugljen-dioksida nego drveće, a zadržava i natrijum, silicijum, čestice bogate metalima i prašinu. Apsorbuje i veliku količinu toplote, čime utiču na mikroklimu. Tripković kaže da je bambus odličan za gradsku sredinu kao brzorastuća biljka koja povećava lisnu masu tri puta više nego drvenaste vrste. "Ta biljka je i odlična barijera za buku, pa se često sadi i oko ustanova poput obdaništa i bolnica“, rekao je Tripković.
Iako neki stručnjaci za šumarstvo smatraju da bambus ne treba saditi u Srbiji jer je to "invazivna vrsta" koja se lako razmnožava, Tripković smatra da se pravilnim sađenjem, održavanjem i redovnom kontrolom ta biljka može držati u predviđenim granicama.
"Projekat korišćenja bambusa za koji se zalaže Beograd podrazumeva kontrolisanu sadnju, samo na određenom području, uglavnom duž saobraćajnica ugroženih štetnim gasovima, a ne na većim, otvorenim površinama“, kazao je Tripković.
Tripković je podsetio da je bambus, posle poslednjeg ledenog doba, pre 10.000 godina, doprineo stvaranju atmosfere kakva je i danas, a kaže i da je to jedina biljka koja ne oboleva od kancera.
