Prostorni plan područja posebne namene za budući Đerdapski koridor trenutno je dostupan javnosti na ranom javnom uvidu, čime je pokrenuta nova faza u razvoju ovog značajnog saobraćajnog projekta za istočnu Srbiju. Koridor, koji bi trebalo da poveže Golubac, Donji Milanovac, Brzu Palanku, Kladovo i Negotin, predviđen je kao nastavak Dunavskog koridora, sa ciljem poboljšanja saobraćajne povezanosti, ali i ukupnog privrednog razvoja regiona.
.jpg)
Đerdapski koridor (Foto: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije/PPPPN Đerdapskog koridora, screenshot)
Oglas
Trasa koridora započinje u Golupcu, odakle vodi kroz Đerdapsku klisuru do Donjeg Milanovca. Odatle nastavlja ka Brzoj Palanci, gde se razdvaja na dva kraka – jedan ide ka Kladovu, a drugi prema Negotinu, objavio je portal eKapija.
Planirano je ukupno 143,54 kilometra brze saobraćajnice, pri čemu će deonica od Golupca do Brze Palanke imati dužinu od oko 89 kilometara, dok će kraci prema Kladovu i Negotinu zajedno iznositi nešto više od 54 kilometra.
Trasa je projektovana kao brza saobraćajnica sa četiri trake, čija će širina iznositi po 3,5 metra. Brzina kretanja na ovom koridoru kretaće se između 80 i 100 kilometara na čas, zavisno od konfiguracije terena, s obzirom na to da jedan deo puta prolazi kroz brdski predeo.
Kako eKapija navodi, u planu je predviđeno da broj čvorišta bude sveden na minimum, kako bi se obezbedio protočan saobraćaj. Pristupi naseljima i industrijskim zonama biće rešeni preko posebnih servisnih puteva, dok je između Donjeg Milanovca i naselja Boljetin predložena i alternativna trasa koja prolazi kroz brdski teren, a koja će dodatno biti analizirana.
Izgradnja Đerdapskog koridora trebalo bi da ima višestruki značaj. Osim unapređenja saobraćajne povezanosti istočne Srbije sa centralnim delom zemlje, koridor se vidi i kao razvojni podsticaj za Braničevski, Borski i Podunavski okrug. Njegova realizacija omogućiće bolju logističku povezanost Podunavlja i Timočke krajine sa koridorom H (autoput E-75) i ostalim važnim saobraćajnicama.
Prostorni plan izradili su stručnjaci Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije, u saradnji sa Građevinskim institutom Centralna putna laboratorija i IPSI Institutom, prema ugovoru koji je sklopljen u martu 2023. godine.
Iako je prvi tender iz 2021. godine bio neuspešan zbog previsoke cene ponuđača, novi tender doveo je do sklapanja ugovora vrednog 1,49 milijardi dinara, što je bilo u okviru procenjene vrednosti.
