INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Studija kontrasta: arhitektura kao delioc i ujedinitelj

01.09.2011. | Eric Wills | Architect Magazine

Neboder koji je projektovao Henri Kob (Henry Cobb) - John Hancock Tower u Bostonu, je po njemu nešto najbliže poeziji od svih objekata koje je projektovao. Smešten u samom centru grada, pored istorijskih spomenika kulture, ovaj neboder je izazvao mnoge polemike. Za početak, lokalno stanovništvo i arhitekte su se protivili ideji smeštanja neboder od 62 sprata direktno pored Triniti crkve, sagrađene 1877. godine, koja je nacionalni istorijski spomenik. Potiskujući, na taj način, cenjeni objekat u gradu zbog moderne, kancelarijske, zgrade. Skandalozno.

I to je sve bilo pre nego što je projekat privukao internacionalno podsmevanje tokom izgradnje zbog problema sa konstrukcijom i fasadom: paneli od 250kg su pali na trotoar zbog udara jakih vetrova, što je donelo podrugljivi nadimak zgradi "Palata od iverice". Ali senzibilitet i spretnost Kobovog projekta - način na koji, nedvosmisleno, minimalistički eksterijer i dijagonalna postavka romboidnog nebodera odaje počast istorijskom spomeniku, crkvi Triniti - se ispostavio neosporan.

U maju, Kob, jedan od osnivača arhitektonskog biroa Pei Cobb Freed & Partners, dobio je nagradu Twenty-Five Year Award Američkog instituta za arhitekturu (AIA - American Institute of Architects) za ovaj projekat koji je izgrađen 1976.godine. U razgovoru sa Kobom (85) pričali smo o Hencock neboderu i činjenici da je on postao neosporan, čak i voljen, urbani reper u Bostonu.

Šta je bilo tako izazovno kod ovog projekta? I zašto je izazvao toliko negodovanje javnosti?

On nije ni kao jedan projekat koji smo imali: dilema biti pitan da postavimo neboder, ne samo pored veoma cenjenog istorijskog spomenika, već i u sred najvažnijeg javnog prostora u Bostonu. Generalno viđenje je bilo da je to nemoguće, i sa tog aspekta bilo je profesionalno neodgovorno prihvatiti taj posao. Ljudi generalizuju problem: U principu je pogrešno i neprihvatljivo postavljanje nebodera pored Triniti crkve. Nebitno je kako bi se to odradilo... Mislim da ne bih projektovao tu zgradu da nisam rođen i odrastao u Bostonu i da nisam zaista veorovao da razumem problem bolje od mojih kritičara. Nije jednostavna, niti trivijalna, stvar uradiditi nešto za šta se univerzalno smatra da je nedopustivo - kao što se smatralo za Hencock neboder.

Da li ste preispitivali svoju odluku da prihvatite posao?

Ne, nismo nikada preispitivali tu odluku. Postojali su veoma teški periodi kada se čak preispitivalo da li će se projekat završiti ili će biti napušten, ali naša posvećenost projektu, kao konceptu, nikada nije bila izgubljena. I čak, u stvari, nekada kada su stvari zaista teške, imate neku vrstu snage koja vas navodi da prevaziđete teškoće. Meni je teško da pričam o ovim stvarima, zato što se je to mnogo više od onoga što bih ja nazvao profesionalni odnos. ... Bio je kompletan raskol između nas i profesionalne zajednice u Bostonu i on, jednostavno, nije mogao biti premošten. Recimo to tako. Ako postoji ekstremni sport u arhitekturi, Hanconck neboder je primer toga.

Da li bi korišćenje sadašnje tehnologije promenio dizajn objekta? Da li bi sprečio pojavu konstruktivnih i fasadnih problema?

Ne. Problemi sa kojima smo se susreli na projektu nisu nastali zato što znanje o rešavanju problema nije postojalo. Već zato što to znanje nije primenjeno. Da li bi taj dizajn danas bio drugačiji? Odgovor je, što je zanimljivo, ne. Na primer, ovo vam je možda čudno ali Hancock Tower je skoro dobio LEED Gold Existing Building sertifikat. Jedan od razloga zašto je on sada tako traženo mesto u svetu nekretnina jeste zbog kvaliteta koje poseduje (obilje stakla i pravougaoni oblik osnova daju dosta prirodne svetlosti). Ovo je nešto što je, poprilično, retko u kancelarijskim zgradama u Americi... Jasno je da sada postoje različite tehnologije fasada i različite obloga, kao i mehanički sistemi, ali fundamentalno zgrada ne bi bila različita danas.

Ovaj projekat je obeležio prekretnicu u vašoj karijeri. Kako to?

Ja govorim o zavisnim neboderima, i to je koncept za koji ja mislim da nije samo otelotvoren, nego i na neki način izmišljen, neboderom Hencock Tower. Ako biste me pitali, "Šta ste doprineli kao profesionalac u Vašem životu?", morao bih da kažem da je to ideja zavisnih nebodera. Tj, objekta koji nije autonoman, nije okrenut samom sebi, več je oblikovan i projektovan prema okruženju u kome se nalazi. To i nije tako neobičan koncept sam po sebi, ali jeste veoma neobičan kada se primeni na projektovanje visokih objekata. Većina visokih objekata su okrenuti sami sebi po definciji.

Ako postoji jedinstven kvalitet koji je napravio neboder Hencock ne samo prihvatljiv, već i voljen u Bostonu, to je činjenica da nije okrenut sam sebi, već okruženju u kome se nalazi. On je jasan po pitanju mesta u kome se nalazi. On ne umanjuje kvalitet grada, već pospešuje vizuelni identitet njega. Danas većina ljudi ne može da zamisli trg Copley bez te zgrade. Sagledava se kao družbenik crkvi Triniti. To je bio cilj objekta kao delo arhitekture.

Kako biste definisali nasleđe koje je ostavio neboder Hencock?

Mislim da neboder Hencock, ako ne rešava probleme, on osvetljava problematiku. Pojašnjava problem, na primer, transformaciju koja se dogodila u gradovima u zadnjem veku. On nešto govori o tom problemu, objašnjava kako možete spojiti istoriju sa inovacijama... Mislim da arhitektura može isprovocirati takvu vrstu refleksije. Hencock neboder to radi zajedno sa okruženjem. I to je presudno. Ne prema sebi, već zajedno sa okruženjem, pomaže ljudima da misle na drugačiji način o gradu.

Kakvi su vaši utisci povodom dobijanja nagrade Twenty-Five Year Award?

Osećaj velike satisfakcije. Zato što nagrada Twenty-Five Year Award nije o neposrednom uticaju, već o trajnoj vrednosti. To je, po meni, mnogo važnije od svega... Naravno, veoma je lepo biti još uvek prisutan. Lou Kahn nije doživeo nijednu od njegovih Twenty-Five Year Award. Veoma sam srećan što ja jesam.

Linkovi:

  • Megalomanija moćnih zgrada: neboderi otporni na udarce aviona - link
  • Redefinisanje Njujorških nebodera - link
  • Konferencija CTBUH 2009 - mogu li neboderi biti održivi
    i ima li mesta za njih u budućnosti - link
  • Održivi razvoj doslovce - razvoj i perspektive gradova na prelasku dva milenijuma (linkovi) - link
  • Najveći neboderi današnjice - The John Hancock Center, Čikago - link
  • Najveći neboderi današnjice - Taipei 101 - link
  • Najveći neboderi današnjice - Petronas Twin Towers - link
  • Najveći neboderi današnjice - Chrysler Building - link
  • Kingdom Tower: Najavljena izgradnja najviše zgrade na svetu - link
  • Foster: 30 St Mary Axe - Hearst Tower - link
  • Norman Foster: Gerkin nije bio katastrofa - link

 

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;