Očigledna paralela koju je jednostavno povući između fotosinteze i procesa dobijanja električne energije fotoelektričnim efektom ne deluje samo vrlo inspirativno na zakonodavstvo koje je zajedničke fotonaponske elektrane u državi Kolorado prozvalo “solarnim vrtovima”, već očigledno i na dizajnere i arhitekte koji svojim instalacijama koje uključuju primenu solarne energije vrlo često oponašaju biljke. Naša današnja ideja jeste iskoristiti našu umetničku crtu i pokušati istražiti motiv “solarnog stabla” koji se vrlo često pojavljuje u delima ekološko savesnih umetnika.
Izvorna solarna stabla u australskom Adelaidu
Jedna od prvih instalacija solarnih stabala postavljena su krajem 2005. godine u australskom gradu Adelaidu i predstavljaju solarnu instalaciju koju su dizajnirali MPH Architects, a koja danju proizvodi električnu energiju, a noću funkcionišu kao zaista lepe i neobične ulične svetiljke. Energetski gledano na godišnjem nivou grad je u pogledu solarnih stabala na dobitku jer ona proizvedu oko 860 kWh električne energije, a na rasvetu i svetlosne efekte potroše tek oko 125 kWh godišnje.
Solarna stabla u Adelaidu (MPH Architects)
Ipak, ono što je najvažnije, ova solarna stabla su zamišljena da oponašaju prirodan način rasta pojedinih vrsta stabala iz porodice eukaliptusa iz zajedničkog korena koje su tipična za taj deo Australije. Na taj način postignut je funkcionalan i oku ugodan dizajn koji u urbanoj sredini simbolizuje i prati bitne odlike tipičnog okruženja i regije u kojoj je izrastao i sam grad Adelaide.
Solarna stabla niknula su i u Beču
Iako sa sigurnošću možemo reći da osim u zoološkim vrtovima u Austriji nema autohtone vrste kengura, solarna stabla su početkom 2008. godine niknula i u austrijskom glavnom gradu Beču. Dizajnirao ih je Ros Lovegrove koji je već decenijama poznat po industrijskom i upotrebnom dizajnu zakrivljenih linija koje pokušavaju oponašati oblike koji se pojavljuju u prirodi, a u poslednje vrieme sve češće po upotrebljivim i funkcionalnim predmetima od prirodnih materijala i solarnim instalacijama. Njegovo solarno drveće je povodom Bečke nedelje dizajna 2008. godine postavljeno u krugu Muzeja primjenjene umetnosti u Beču.
Solarna stabla u Beču (Ross Lovegrove)
Jedna od važnih značajnosti ove instalacije jeste da grane tokom dana prate položaj sunca kako bi maksimalno iskoristile njegovo zračenje, da bi se s dolaskom noći vratila u uobičajan položaj i osvetljavala put prolaznicima. Osim toga, ideja je bila stvoriti instalaciju koja će poput živog organizma reagovati na različite vremenske uslove, pa bi u slučaju nešto jačeg vetra privukla grane. Jedna do ideja o kojima je Lovegrove razmišljao jeste i implementacija sastava za čišćenje vazduha kako bi ove instalacije zaista delovale poput živih biljaka, a ne samo oponašale njihovo ponašanje.
To nije solarno stablo, to je čitava šuma!
Poslednji i nama najlepši primer smo ostavili za kraj, a to je solarna instalacija koja predstavlja solarnu šumu odnosno koncept solarnog postrojenja za punjenje električnih automobila koja ujedno predstavlja natkriveno parkiralište.
Koncept solarne šume (Neville Mars)
Koncept ovog projekta zamislio je dizajner holandskog porekla Nevil Mars sa stalnom adresom u Pekingu. Elementi koji nose ovaj koncept su heliostatski fotonaponski sistemi u obliku stabala koji baš poput solarnog drveća u Beču prate putanju Sunca, istovremeno pružajući senku i izvor napajanja za električna vozila koja se mogu priključiti na utičnicu na deblu stabla kako bi u miru i hladu i vozači i električni automobili napunili baterije.
Linkovi:
- Solarni sistemi na parkinzima - senka, zaštita i čista energija - link
