INFONET-468X60-BANNER

Pobednici takmičenja u biodizajnu - alge u centru pažnje

06.10.2016. | Jill Fehrenbacher | Inhabitat

Priroda nas može o mnogo čemu naučiti kada je u pitanju dizajn. Oblast „BioDesign“ je nova disciplina koja objedinjuje najbolje ideje iz prirode sa najsavremenijom modernom tehnologijom, podstiče tehnološke novitete koji bi mogli da omoguće da živimo bolji život koji je više u skladu s okruženjem. Nedavno su pozvane arhitekte i dizajneri iz celog sveta da pošalju svoje „najluđe“ ideje iz oblasti biodizajna i oni su bili toliko kreativni i domišljati da je bilo izuzetno teško odabrati grupu najboljih, a zatim odrediti pobednika. Učesnici na takmičenju u biodizajnu „Biodesign Competition“ su potpuno impresionirali sa svojim idejama, tu su bile konstrukcije napravljene od algi, „aquaponic“ kućica, zatim „samolečivi“ domovi i sl.

U narednom delu će biti prikazani podebnici po kategorijama.

Dobitnik glavne nagrade:  Chlorella Oxygen Pavilion - Adam Miklosi

Dizajner Adam Miklosi je bio inspirisan konceptom simbioze i stvorio „futursitički kiseonik bar“ pod nazivom „Chlorella Pavillion“.  Cilj kreiranja ovakve vrste „bara“ je da se omogući umornim ljudima da uđu, opuste se i napune „baterije“ u prostoru gde je vazduh bogat čistim kiseonikom. Miklosi predlaže cevi sa živim algama koje bi prolazile kroz konstrukciju i na taj način formirale „fontanu algi". To bi bilo nešto nalik vrtlogu koji bi se protezao duž celog eksterijera i enterijera tog prostora. Kao i svi organizmi koji vrše fotosintezu, tako i alge koriste CO2 i proizvode kiseonik kroz disanje. Ljudi se opuštaju i dišu u prostoru koji algama daje CO2 koji im je neophodan da prežive a one s druge strane daju posetiocima „Chlorella Pavilion“ dodatni kiseonik.

Podednik u kategoriji „Prostori koji leče“: Chlorella Oxygen Pavilion Adam – Miklosi

„Chlorella Pavillon“ je pobednik i u ovoj kategoriji „Healing Spaces“ („prostori koji leče“). Paviljon sa algama dizajnera Adama Miklosija je napravljen od bukovog drva i prekriven polu-transparentnom izolacijom. Svaki paviljon je dizajniran tako da u njemu vlada međuzavisnost ljudi koji u procesu disanja izbacuju ugljen dioksid potreban algama a one u procesu fotosinteze proizvode kiseonik potreban ljudima i sve to se meša i dešava u centralnoj fontani algi. Alge ispunjene vodom se tada kreću kroz cevi spiralno oko konstrukcije i upijaju sunčevu svetlost. Svaki paviljon ima za cilj da postane „hram opuštanja" u burnoj urbanoj sredini.

 

Pobednik u kategoriji stanovanja: Self Healing House - Edwin Indera Waskita

Dizajner Edwin Indera Waskita istražuje vrednosti socijalne održivosti kroz jačanje zajednice u kojoj ljudi, životinje, biljke i okolina imaju koristi jedni od drugih. Ovaj predlog pretvara marginalizovane gradske prostore u dinamične i produktivne zone (nešto kao urbane farme) kako bi se na taj način osigurao pozitivan i održiv društveni razvoj. „Self-Healing House“ se oslanja na učešće zajednice u poboljšanju kvaliteta života stanovnika i stvaranju ekološke ravnoteže, dok stanovnici koristi imaju kroz poboljšanu distribuciju resursa. „Self-Healing House“ je umotana u „ekološku kožu" od mahovine i biljaka koje pružaju izvor hrane i vode za ptice. U zamenu, polaganjem novog semena i biljnog sveta, ptice će podstaknuti rast nove „kože“.

 

Dobitnici priznanja:

Aquaponic Future Housing - Mihai Chiriac

„Aquaponic Future Houses“ su trospratne kuće napravljene od 3D-štampane biorazgradive bioplastike biljnog porekla, zatim biljaka koje tu žive i riba koje su u sistemu zatvorene petlje. Ovde biljke hrane ribe i ribe hrane biljke. Biljke proizvode kiseonik za stanovnike kuće a ribe proizvode hranu. U cilju stvaranja više održive životne sredine, objekat koristi ugrađene hidropone ali su tu i akvakulture (ribe, rakove, školjke, vodene biljke) za uzgoj hrane kod kuće. Kuća je namenjena za „zanemarena“ gradska područja da bi pomogla urbanim stanovnicima da žive zdravijim životom.


Jellyfish Lodge - Janine Hung

„Jellyfish Lodge“ („kućica meduza“) predlaže da se saniraju najzagađenija područja oko reka u svetu gde žive veoma siromašni slojevi stanovništva uklanjanjem otpada, tretiranjem voda, povećanjem količine hrane i pročišćavanjem vazduha a sve to uz korišćenje solarne energije. Konstrukcija koja je nalik meduzi je sa ciljem da se sa pipcima ukloni smeće iz vode, dok se ispituje nivo toksičnosti vode i mikroba. Na taj način bi se okviru komora koje se tu nalaze uništili štetni mikroorganizmi pre nego što se tretirana voda vrati u reku. Jedan „aquaponic“ sistem bi mogao da proizvodi hranu za okolno stanovništvo.

 

Oculus emergency shelter - Chalmers University of Technology

„Oculus“ je prototip za vrstu skloništa koje je inspirisano „Kućom košnicom“ – tradicionalnim stambenim prostorom karakterističnim za Siriju i bioničkom geometrijom. „Oculus“ predstavlja malu stambenu jedinicu za jednu porodicu gde je fokus stavljen na efikasnost materijala pa je napravljena od stiropora. Stambeni prostor se sastoji od 29 prstenova postavljenih tako da su jedan unutar drugog i na taj način formiraju strukturu u obliku ljuske. Prototip je razvilo 4 studenata sa Chalmers University of Technology koji se nalazi u Švedskoj. Fokusirali su se na efikasnost materijala, proizvodnju van lokacije i niskotehnološku montažu. Nastao je tako što su radili na studiji slučaja u kampu Al-Zataari u Jordanu.

 

Algaevator urban revitalization - Jie Zhang

„Algaevator“ ubacuje farmu algi u nepropusan, postojan, transparentan i lagan krovni sistem koji se može koristiti u napuštenim zgradama da bi pomogao revitalizaciji u urbanim sredinama. Alge imaju različitu primenu i mogu se koristiti kao proizvodi za direktnu potrošnju ali i kao alternativno gorivo. „Algaevator“ je u obliku levka kako bi se optimizovalo izlaganje algi suncu a takođe služi i za sakupljanje kišnice

 

Hybrid Fibrous Morphologies - Ruxandra Gruioniu

Kroz projekat „Hybrid Fibrous Morphologies“ Ruxandra Gruioniu nastoji da stvori novi bio-integrativni sistem materijala od pečuraka. Gruioniu je eksperimentisala sa spajanjem živih i neživih materija da bi stvorila troškovno i energetski efikasno arhitektonsko rešenje koje podseća na biološki model. Pečurke su vrlo jednostavni višećelijski mikroorganizmi koji se sastoje od brojnih vlakana koja imaju sposobnost da se granaju i da se ponovo međusobno povežu kako bi formirala biološki transportne mreže preko veštačke strukture, kao što su metalne rešetke.

 

Urban Pure: BioTower -Dennis Dollens

„Urban Pure: BioTowers“ su ekološki prihvatljive zgrade za stanovanje, a mogu biti škole ili kancelarije. Dizajn je inspirisan oblikom biljaka i drveća kako bi se dala podrška zdravom životu. Poboljšan korišćenjem sintetičke biologije i biorobotikom, „BioTowers“ „jede" zagađen vazduh, i doprinosi da moderni gradovi budu zeleniji i sa čistijim vazduhom.

 

Komentari: 0

Vezane kategorije


TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;