INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Domaće firme na Velikoj Moravi

18.02.2014. | Politika

Domaće firme će zameniti "Alpinu” na izgradnji železničkog mosta preko Velike Morave na međunarodnom Koridoru 10. Za nekoliko dana znaće se da li će ovaj posao biti poveren konzorcijumu "Goša Fom" – Velika Plana i beogradskoj "Mostogradnji" ili firmi "Goša Montaža", takođe u Velikoj Plani. A već sredinom marta sledi nastavak radova, jer je kreditor napravio izuzetak i dozvolio "Železnicama Srbije" da po skraćenom postupku izaberu zamenu za austrijsku kompaniju koja je polovinom prošle godine proglasila bankrot i otišla u stečaj.

Pozivu su se odazvale samo domaće firme, dok italijanska kompanija, koja gradi prugu Gilje-Ćuprija-Paraćin i čiji je sastavni deo ovaj most nije bila zainteresovana da preuzme "Alpinine" poslove.

 – Naše stručne službe će u narednih nekoliko dana analizirati pristigle ponude i odabrati povoljniju. Izgradnja novog železničkog mosta preko Velike Morave biće završen za šest meseci, odnosno već sredinom septembra. Tako ćemo uspeti da u najkraćem mogućem roku prevaziđemo problem koji je nastao nakon bankrotstva austrijske kompanije – kaže za "Politiku" Dragoljub Simonović, generalni direktor "Železnica Srbije".

Na pitanje zašto nisu raspisali tender Simonović kaže da se kreditor, odnosno "Evropska investiciona banka" saglasila da novi izvođač radova bude izabran po skraćenoj proceduri.

S obzirom na to da je reč o projektu koji se finansira iz međunarodnog kredita, direktor "Železnica Srbije" uverava da se ne primenjuje Zakon o javnim nabavkama, već se jedino odobrenje traži od kreditora. "Evropska investiciona banka", kako kaže, najpre jeste tražila raspisivanje novog međunarodnog javnog tendera za izbor najpovoljnije ponude za nastavak radova, ali je ipak uvažila našu argumentaciju i odobrila proceduru po skraćenom postupku.

- Na ovaj način smo sprečili velike odštetne zahteve koji bi usledili od italijanskog konzorcijuma "Armatori-Feroviari", zaduženog za gradnju nove dvokolosečne pruge Gilje-Ćuprija-Paraćin, koja treba da pređe preko novog mosta. Jer, ukoliko bi gradnja pruge stigla do mosta, a most još uvek ne bi bio završen, bili bismo primorani da plaćamo velike "penale" italijanskoj kompaniji zbog kašnjenja u realizaciji posla. Raspisivanje međunarodnog tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača odnelo bi nam nekoliko meseci i koštalo previše para – objašnjava Simonović i dodaje da je EIB na ovaj način napravila svojevrstan presedan u dosadašnjoj praksi koju su primenjivali strani kreditori.

Direktor "Železnica Srbije" posebno naglašava da su na ovaj način, prvi put od kako se investicioni projekti realizuju iz inostranih kredita, domaće firme imale šansu da konkurišu kao nosioci posla, a ne kao podizvođači. Na taj način započeli su popunjavanje liste samostalno izvedenih referentnih objekata, što je bio uslov koji ih je do sada diskvalifikovao u tenderskim procedurama.

Dvokolosečni most, kao deo pruge Gilje-Ćuprija-Paraćin poveren je u decembru 2010. godine austrijsko-slovenačkom konzorcijumu "Alpina-Meteorit". Radovi su započeli 10. februara 2011. godine, a trebalo je da budu završeni do 3. avgusta 2012. godine. Naknadno je rok produžen do 30. septembra 2013. godine, ali je do tog roka na gradilište dopremljeno svega oko 67 metara čelične mostovske konstrukcije, od ukupno 322,5 metara koliko je novi most trebalo da bude dugačak.

Zarobljeni delovi

Na gradilište u Ćupriji dopremljeno je 1.807 tona čelične konstrukcije, od ukupno 2.460 tona kolika je težina mostovske konstrukcije, ali su u makedonskom gradu Bitolju ostali "zarobljeni" 662 tone teški donji i gornji glavni nosači mosta, koji su u potpunosti plaćeni. Razlog za to je finansijska blokada i stečaj izvođačevog pogona u Bitolju. Simonović podseća da je prethodno rukovodstvo srpskih železnica tokom 2011. i 2012. godine izvođaču radova isplatilo ugovoreni iznos od 8,9 miliona evra, a da je na ime naknadnih radova vrednost posla uvećana za još 1,4 miliona evra, iako za tako nešto nije postojao nikakav aneks ugovora. Na taj način plaćeno je čak 86 odsto ukupne sume ugovorenih i dodatnih radova, iako mosta nigde nije bilo.

- Preduzeli smo sve da zaštitimo interes srpskih železnica u ovom poslu. Od prethodnih izvođača radova naplatili smo bankarsku garanciju ukupne vrednosti od 1,3 miliona evra – kaže Simonović.

 

Komentari: 0

VESTI /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;