INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Termobimetalni zastori koji regulišu temperaturu u zgradi

19.04.2019. | Gradjevinarstvo.rs

Klimatizacija u zgradama može biti nulte energije ukoliko se koristi sistem obrnutog zasenčenja. Ovaj sistem je napravljen od pametnog materijala pod nazivom termobimetal i radi po principu menjanja forme kao odgovora na toplotu. Ovaj izum izgleda kao dekorativan zastor. Međutim, njega karakterišu metalni delovi koji se savijaju i obrću kada je sunčano, određujući koliko će količine svetlosti i toplote ući u unutrašnjost.

Zastor koristi termobimetal - dvoslojni kompozit od dve metalne legure, gde se jedna širi pod dejstvom toplote brže od druge. Usled toga dolazi do zakrivljenja materijala, jer se zagrejani metalni delovi deformišu i blokiraju svetlost.

Doris Sung, arhitektkinja koja je ovo osmislila, već godinama radi sa termobimetalima sa ciljem da pomogne kod smanjenja emisije fosilnih goriva koje koriste sistemi klimatizacije u zgradama. Ona ukazuje na statističke podatke koji pokazuju da 38 odsto potrošnje energije u SAD dolazi iz stambenih i poslovnih zgrada, od čega devet odsto ide odlazi samo na klimatizaciju. Napustila je University of Southern California School of Architecture kako bi se posvetila istraživanju i pokušala da reši ovaj problem jer je kaže kao arhitekta bila ogorčena vrstama materijala koji se koriste.

Termobimetalni zastori koji regulišu temperaturu u zgradi

Termobimetalni zastori koji regulišu temperaturu u zgradi (www.dezeen.com)

Inspiraciju za izum pornašla je u bimetalnom kalemu u termostatu

Njena potraga za materijalom koji bi mogao da se menja i pomera bez upotrebe dodatne energije doveo ju je do kućnog termostata. Oni obično sadrže bimetalni kalem koji se uključuje zbog grejanja ili hlađenja. Sung je želela da vidi da li može da iskoristi isti princip za pravljenje površinskog materijala.

Kreirala je nekoliko instalacija sa termobimetalom tokom par godina. Najnoviji izum „Fuller“ je inspirisan Buckminster Fullerovom geodezijskom kupolom za koji je koristila specijalna svojstva materijala u svrhu montaže bez konektora umesto regulacije toplote. Međutim „Invert“ je prvi proizvod koji je direktan produkt njenog istraživanja. Pošto je prošla fazu kreiranja prototipa, Sung se nada da će ga proizvoditi u narednih godinu dana, nakon testiranja.

Ideja je da jednog dana u ponudi bude nekoliko različitih vrsta, shodno tome da sadašnji prototip ima ovalne delove nalik listovima od termobimetala koji su u kombinaciji nikla, mangana, bakra i gvožđa. Ti delovi su tanki, skoro kao folija, i Sung kaže da kada se pomeraju, izgledaju kao lepršavi leptirići.

Termobimetalni zastori koji regulišu temperaturu u zgradi

Prodiranje svetlosti bez „Invert“ sistema (www.dezeen.com)

Sistem se nalazi unutar dvostrukog zastakljenja na zgradama

Shodno tome da se nalazi u šupljini standardnog dvostruko-zastakljenog prozora, Sung priznaje da to delimično zamagljuje pogled, ali samo na nivou sličnom frit staklu. Ona tvrdi da je pogled kroz „Invert“ na neki način realniji od onog u tipičnoj poslovnoj zgradi sa prozorima od poda do plafona, jer se oni oslanjaju na zaštitne premaze. Kaže da kada se gleda kroz ovakve prozore samo prividno imate potpuni pogled, jer zapravo gledate kao da ste nosili tamne sunčane naočare ceo dan. Dodala je još i da se sa „Invertom“ može dobiti super visok spektar boja i zadržati oko 70% pogleda, kao i dobiti prirodna, indirektna dnevna svetlost.

Termobimetalni zastori koji regulišu temperaturu u zgradi

Prodiranje svetlosti sa „Invert“ sistemom (www.dezeen.com)

Fasada zgrade razvija „ličnost"

Sung veruje da će „Invert“ imati dobar uticaj na zdravlje ljudi, ali je takođe i znatiželjna da vidi ima li negativnih posledica jer se materijal testira na licu mesta na poslovnoj zgradi ovog leta. Postoji mogućnost da će nekim radnicima smetati pomeranje delića zastora.
Pametni materijali koji regulišu toplotu su oblast koja se aktivno istražuje na univerzitetima širom Amerike, ali malo njih ih posmatra sa aspekta arhitekture kao Sung. Ona ponekad termobimetal naziva „živim" materijalom, ne samo zato što izgleda i kreće se kao nešto biološki organizam, već zato što ima „svoj um".  Smatra da se korišćenjem ovih vrstama materijala fasada zgrade može učiniti prijatnom ili dosadnom, odnosno da se može dati „emocionalna“ vrednost fasadi jer se ovi zastori kreću. Ljudi bi na njih reagovali kao da su živi.

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


SAUTER-300X250-BANNER

Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;