INFONET-468X60-BANNER

Kako bi škole u budućnosti mogle da izgledaju

07.06.2012. | Gizmag

Uvek smo se trudili da prenesemo i da vam predstavimo inovativna rešenja za školovanje i obrazovanje. Pokrili smo priče o projektima škola bez učionica, novim konceptima školske tipologije i načine na koji oni utiču na buduće naraštaje. Sada vam predstavljamo predloge arhitekata širom sveta, koji su skoro predstavili svoje ideje o tome kako bi škole u budućnosti mogle da izgledaju.

Pobednici arhitektonskog konkura "Future Proofing Schools" su nedavno objavljeni, gde su projektanti i dizajneri bili pozvani da prestave svoje ideje sledećih generacija učionica. Konkurs, pod pokroviteljstvom Fakulteta dizajna Univerziteta u Melburnu (University of Melbourne, School of Design) i Astralijskog instituta arhitekata (Australian Institute of Architecture), nastoji da "izmami inovacije, kreativnost i održivo razmišljanje" i može da nam pruži uvid u budućnost.

Konkurs se fokusira na nove ideje za mobilne učionice, koje se u poslednjim decenijama često koriste širom sveta. Ovi tipovi nastavnih objekata su uglavnom odgovor na brzi rast u školama, potrebama udaljenih zajednica ili brzo rešenje pri borbi protiv štete prirodnih katastrofa. Iako se ove učionice često opisuju kao jeftine i bedne, pobedničko rešenje ovogodišnjeg takmičenja je sve samo ne dosadno i jednolično.

Projekat pobedničkog tima arhitektonskog biroa Architectus osvojio je 25.000 australijskih dolara za njihovu futurističku viziju škola. Nazvan eMOD (Educational Modular Offsite Design), ovaj koncept je fleksibilni modularni koncept koje se može konfigurisati da stvori rešenje objekta koji se prilagođava specifičnim zahtevima kao što su lokacija, klimatski uslovi i ishodi obrazovanja. Pobedničko rešenje ukljičivalo je pametan predlog aplikacije koja formuliše modularni dizajn, što se pokazalo kao pravi hit među sudijama.

"Koncept predstavlja suštinu ideje o povezanosti obrazovanja 21. veka i prostora", rekao je žiri. "On je ujedno i sofisticiran i jednostavan... i predlaže prilagodljive i mobilne prostore."

Koncept eMOD obuhvata prostor za učenje u svim elementima zgrade koja prevazilazi ograničenje zidovima. Prostori za učenje obuhvataju unutrašnje/spoljašnje prostore oko zgrade i unutrašnji prostori koji takođe pružaju prilagodivost da primi velike ili male količine učenika.

Možete probati aplikaciju eMOD sami onlajn.

Na drugom mestu našla se arhitektonska firma NBRS+PARTNERS koja je impresionirala sudije sa svojm futurističkim konceptom MODUPOD. "Sugestivna fleskibilnost organskog jezgra zgrade i njen kapacitet da ukaže na zatvoreni, otvoreni, neupakovani ili linearni aktivni prostor predlaže aspiraciju za učenje veću od uobičajnih, radnih uređenja učionica", rekao je žiri.

MODUPOD je vizija za 2025-tu godinu i predstavlja dinamično okruženje za učenje 21. veka sa 3D udžbenicima koji promovišu interakciju i kritičko mišljenje učenika. Koncept karakteriše izuzetno brzo sklapanje, pametno okruženje i fleksibilne tablete koje smeštaju učenike i učitelje u samo srce obrazovne ustanove.

Dinamični multimodularni klasteri su izgrađeni oko centralno učeničkog centra. Aktivno jezgro može takođe da funkcioniše kao platforma za medije koju karakterišu multimedijalni ekrani koji podstiču prezentaciju školskih vesti, energetsku potrošnu, činjenice o životnoj sredini, tehnološke inovacije i rad učenika.

Individualni moduli obuhvataju fokusirani Studio za timski rad; Projektni modul koja podstiče učenika da preuzimaju veću odgovornost za sopstvene učenje; transparentni Breakout modul za posmatranje i snalažljivost; i Socijalni modul za okupljanje, saradnju i interaktivno učenje.

Pored toga, otvoreni prostori nude učenicima priliku da uče u prirodi. Svi aspekti koncepta MODUPOD obuhvataju spektar potrebnih nastavnih planova i programa, topografiju lokacije i klimatske uslove.

Treće mesto zauzeo je Oliver Eben (Oliver Ebben) iz biroa Studioquint iz Amsterdama, i ono je pohvaljeno zbog njegovog arhitektonskog razmatranja. "Racionalna forma učionica je napravljena prostorno i specifično prema trodimenzionalnoj origami šemi koja artikuliše formu interno i eksterno", rekao je žiri. "Spolja, odnosi reaguju na orijentaciju, perspektivu i kontekst, dok interno oni postaju trodimenzionalni. Krov sadrži lokalni kontekstualni predeo, kao deo prenosne forme."

Ovo rešenje je takođe uključivalo neke dobre funkcije održivosti kao što je korišćenje komponenti koje su proizvedene od recikliranog polistirola. Da bi izbegli rasipanje energije tokom faze transporta, termalna masa zgrade je dodavana na licu mesta korišćenjem lokalnog zemljišta i biljaka.

Pored toga, građevinske komponente mogu da funkcionišu kao rezervoari za kišnicu, i trodimenzijalni dizajn svih komponenti zgrade pod uglom od 20 stepeni omogućava efikasno korišćenje fotonaponskih panela i visoki nivo osenčenja.

Iako arhitekte iz biroa LAVA nisu odneli kući nagradu, njihovo rešenje je vredno pomena. Škola biroa LAVA jeste prostor za učenje budućnosti sa održivim dizajnom koji inkorporira prefabrikaciju, eko materijale, simetričnu ponovljivu geometriju i male, lagane i lako prenosne modularne elemente.

Modularnim fasadnim sistemem može se ručno upravljati i poseduje fleskibilni sistem koji stvara više svetla ili senke. Geometrija "tri ose" dozvoljava preplitanje različitih konfiguracija koje se prilagođavaju promenljivim veličinama razreda, potrebama i budućim metodama obrazovanja.

"Želeli smo da okrenemo ovu ideju naglavce i stvorimo prostor koji su održivi, praktični, ekonomični ali ujedno i zabavni i uzbudljivi", rekao je Kris Bose (Chris Bosse), regionalni direktor u arhitektosnkom birou LAVA. Ovo rešenje je dobilo pohvalu od žirija.

Linkovi:

Povezani tekstovi sa portala Gradjevinarstvo.rs:

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;