IZOLACIJA-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Novi neboder u Bilbau

03.04.2012. | Detail

Pored Gugenhajm muzeja na obali reke Nervion nalazi se najviša zgrada u Bilbau (Španija) - Torre Iberdrola. Neboder je projektovao argentinski arhitekta Cezar Peli (César Pelli), koji je poznat po projektovanju nekih od najviših zgrada na svetu, kao što su Petronas kule u Kuala Lumpuru (link ka tekstu o ovom neboderu možete naći na kraju ovog teksta).

Neboder Torre Iberdrola ankeriše novi trg Plaza de Euskadi na jednoj od najvažnijih gradskih avenija, u blizini mesta gde prelazi preko reke Nervion. Stakleni neboder od 41 sprata predstavlja fokusnu tačku u razvoju dela grada Abandoibara (Abandoibarra), za koji je arhitektonski biro Pelli Clarke Pelli uradio glavni urbanistički projekat.

Razvoj revitalizuje industrijski deo priobalja reke u dužini od 1,6 kilometara, spajajući grad iz 19. veka sa njegovim obalama. Ovaj urbani razvoj uključuje i poznati Gugenhaj muzej (Guggenheim Museum Bilbao).

Trouglasti oblik nebodera potiče iz tri segmenta cilindra koji su blago nagnuti jedni ka drugima. Jedna strana je kraća, dok preostale dve formiraju pramac koji ukazuje na aveniju i pravac ka gradu - gest koji je pojačan zahvaljujući upotrebi skulpturalnog stakla i čelične osnove.

Neboder Torre Iberdrola je prvi neboder u Evropi koji je postigao LEED Platinum sertifikaciju - najviši rejting održive gradnje Saveta zelene gradnje Sjedinjenih Američkih Država. Da bi postigli ovaj sertifikat, širok spektar strategija zelene gradnje je upotrebljeno.

Beton sa postojećeg železničkog dvorišta je ponovo upotrebljeno, dok je reciklirani leteći pepeo iskorišćen za veći deo ostatka. Kontinualna vodena petlja od 30°C teče kroz celu zgradu i pomaže u grejanju i hlađenju iste, u zavisnosti od godišnjih doba i doba dana. 

Najznačajnija energetsko efikasna karakteristika nebodera jeste visoko efikasna duplozidna staklena fasada. Okrećući konvencijonalnu konfiguraciju takvih sistema fasada, propustljiv zid se nalazi unutra tako da hladni unutrašnji vazduh cirkuliše među šupljinama zidova, terajući toplotu ka gore i u međuplafonski prostor, čime objekat prihvata toplotu i ponovo je koristi.

Linkovi:

Povezani tekstovi sa portala Gradjevinarstvo.rs:

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;