INFONET-468X60-BANNER

Svetlost ne kuca na Petrohemijina vrata

10.07.2009. | Dejan Коžul | e-Novine

Višemesečna, ma šta višemesečna, višegodišnja agonija pančevačke Petrohemije poprima polako dramatične razmere, jer je fabrika u sredu zaustavila sva postrojenja i obustavila rad na 30 dana. Dešava se, pomisliće mnogi, nije Petrohemija jedina fabrika koja na takav način ispadne iz državnog zagrljaja, ali je verovatno jedina koja je iako konstantno proizvodeći gubitke, važi za jednog od najvećih izvoznika, uz US Steel i Jugoimport SDPR

Pančevačka “južna zona” od srede moći će da udiše čistiji vazduh, to je činjenica, ali disanje neće biti nimalo olakšano zaposlenima u Petrohemiji, koja uz odavno zaboravljenu Azotaru, koja diše na škrge, i naravno NIS čini pakleni trougao koji je progutao sunce i svaki oblik svetlosti, osim one fabričke. Sada je ugašena i fabrička.

Oko 2.500 zaposlenih sa pravom strepi za svoja radna mesta jer jefabrika u skladu sa odlukom Izvršnog odbora direktora Petrohemije, koju je potvrdio i Upravni odbor, zaustavilo postrojenja na 30 dana.

Direktor Petrohemije Slobodan Adžić istakao je da je odluka doneta jer postrojenja već mesecima rade na tehnološkom minimumu, što uvećava gubitke, a veća nabavka osnovne sirovine – sirovog benzina nije moguća zbog velikog dugovanja peveriocima, pre svih NIS-u.

Gubici Petrohemije, u zavisnosti od izvora procenjuju se na oko 200 miliona evra, od čega najveći deo pripada NIS-u i Lukoilu, koji su isporučivali sirovi benzin za potrebe proizvodnje. Tu leži i kvaka problema Petrohemije. Nakon uvida revizora u poslovanje NIS-a ispostavilo se da je naftni gigant Srbije samo u prošlog godini u gubitku od osam milijardi dinara, kao i da firme u Srbiji, pre svega one državne, među kojima je i Petrohemija ukupno duguju NIS-u 31 milijardu!! dinara.

Konkretno, trećinu tog gubitka “skrivila” je Petrohemija, fabrika koja godišnje izveze robe u vrednosti od 100 do 200 miliona evra!?

Kuluminacija problema po prodaji NIS-a

Problemi u Petrohemiji postoje odavno. Od 1992. pa do 1996. fabrika nije radila, a pretrpela je i znatnije štete prilikom bombardovanja, ali je proizvodnja i u tako teškim uslovima nastavljena. Novca za renoviranje nije bilo, a koliko god se pričalo o preko potrebnim ulaganjima u fabriku pre svega u deo za preradu otpadnih voda, gotovo ništa, a možda i baš ništa nije učinjeno kako bi se taj problem koji muči sve Pančevce, a ne samo one iz “južne zone” rešio...

Ceo tekst čitajte na sajtu www.e-novine.com

 

 

Komentari: 0

Vezane kategorije


VESTI /iz kategorije/


REHAU-300X120-BANNER

ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


MERIS
MERIS
BEOGRAD-PALILULA
www.meris.rs

Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;