INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Važna je ušteda energije - izgradnja vetroparkova u Srbiji

19.05.2016. | Tanjug

Jedan od ključnih zadataka nove vlade i resornog ministartsva u oblasti energetike biće usvajanje izmena i dopuna ili donošenje novog zakona o racionalnom korišćenju energije, koji bi trebalo da podstakne energetsku efikasnost i doprinese uštedi energije, izjavio je danas ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

On je na skupu „Trebaju li Zapadnom Balkanu termoelektrane“ rekao  da je korišćenje uglja sada u Srbiji realnost budući da 70 odsto elekrične energije proizvodimo iz tog energenta.

- Obnovljive izvore energije trebalo bi dovesti na maksimum i ući ozbiljno u sistem energetske efikasnosti budući da Srbija na neodgovoran način troši energiju i troši veće količine energije u odnosu na evropske standarde - rekao je Antić.

On je dodao da je pred nama dosta posla što se te oblasti tiče i da je termosektor sada realnost Srbije budući da 99 odsto zaliha energenata čini ugalj.

 - Mi nemamo alternative izuzev da ugalj pretvorimo u energiju, ali naša obaveza je da to učinimo na odgovoran način i poštujući standarde. Poštujući direktive sremni smo da zadate ciljeve postignemo, da uložimo u zaštitu životne sredine i damo doprinos i podsticaj za potrošnju energije iz obnovljivih izvora - rekao je Antić na skupu u organizaciji Balkan magazina i Biznis i ekonomskog centra iz Beograda.

On je dodao da je korišćenje uglja u Srbiji za sada realnost, ali da će se sprovesti mere za smanjenje zagađenja u energetici.

- Nismo srećni zbog tog odnosa, ali on predstavlja realnost vremena i zemlje u kojoj živimo - kazao je ministar energetike.

On je međutim naveo i da mnoge zemlje u Evropskoj uniji proizvode mnogo više struje iz uglja i kao primere naveo Poljsku sa 150 teravat časova, Nemačku sa 250 i Češku sa 50, dok je u Srbiji ukupna proizvodnja struje 38 teravat časova.

Antić je naveo da će Srbija do 2025. godine završiti uvođenje sistema za otklanjanje sumpor-dioksida i azotnih oksida u proizvodnji struje.

On je dodao i da se u Srbiji očekuju velika ulaganja u vetroparkove i da tokom godine počne izgradnja velikih vetroparkova.

U proceduri je kako je dodao usvajanje finalnih podazakonskih akata  što se tiče obnovljivih izvora energije i da se nada da će oni biti vrlo brzo usvojeni  i usaglašeni sa međunarodnim institucijama, zakonodavstvom i udruženjima investitora.

Ekspert za životnu sredinu Energetske zajednice jugoistočne Evrope Peter Vajda rekao je da izgradnja termoeketrana zavisi od uslova i da bi one prema sadašnjim uslovima trebalo „da izađu iz energetskog miksa“ i da se okrenemo dgovornom korišćenju fosilnih goriva.

To, kako je dodao, donosi velike troškove i u drugim oblastima, a smanjenje emisija zahteva dosta sredstava.

Vajda je rekao i da su u svim zemljama Energetske zajednice u toku pripreme za primenu Direktive o velikim ložištima od 1. januara 2018. godine.

Direktor za strategiju Elektroprivrede Srbije Aleksandar Jakovljević naveo je da treba razvijati obnovljive izvore energije i ocenio da su u toj oblasti skoro sve zemlje regiona u početnoj fazi.

Jakovljević je podsetio da je ovaj region oslonjen na lignit i ugalj i da  je energetika delatnost gde investiranje i projekti traju jako dugo.

Izgradnja vetroparkova tokom ove godine

Početak izgradnje velikih vetroparkova snage 480 megavata očekuje se tokom ove godine, izjavio je Antić.

On je rekao da su u vladinoj proceduri usvajanje finalnih podazakonskih akata koji se odnose na izgradnju velikih energetskih objekata i drugih akata koji se tiču obnovljivih izvora energije.

- To nije glavno pitanje, važno je da su ta akata usaglašena sa domaćim zakonodavstvom, međunarodnim institucijama, i udruženjima investitora - rekao je Antić.

Ti vetroparkovi trebalo bi da se nađu u mreži do kraja 2018., a najkasnije početkom 2019. godine.

On je dodao da su počeli da teku rokovi za izgradnju velikih energetskih objekata.

Prema njegovim rečima, Srbija je stvorila zakonodavni okvir za investicije u obnovljive izvore energije i u veoma kratkom roku uspela  je da dobije 63 megavata iz tih izvora, od čega najviše iz mini hidro i solarnih elektrana, dok je 10 odsto tih megavata dobijeno iz energije vetra, odnosno vetroparkova.

 

Komentari: 0

Vezane kategorije


VESTI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;