Građevinarstvo u Hrvatskoj poslednjih nekoliko godina je snažno pogođeno recesijom. Ona se očituje prije svega u padu obima građevinskih radova i padu zaposlenosti.
Ipak, ohrabruju najnoviji podaci za prvu polovinu 2015. godine koji potvrđuju značajno usporavanje ovih negativnih trendova. Uprkos kriznim vremenima i padu aktivnosti proteklih godina, građevinski sektor još uvek zauzima značajno mesto u hrvatskoj privredi. U strukturi celokupne ekonomije u prvoj polovini 2015. godine, građevinski sektor sudjelovao je sa oko 4,3 posto, a broj je zaposlenih u ovoj delatnosti u junu 2015. godine iznosio je 90.464, što čini 6,7 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
Oglas
Ilustracija (www.pixabay.com)
- Potrebno je istaći da se obim građevinskih radova u Hrvatskoj stalno smanjuje još od sredine 2008. godine i pojave ekonomske krize. Čitavo je razdoblje obeženo slabljenjem potražnje za nekretninama, značajnim usporavanjem investicione aktivnosti te izostankom velikih državnih infrastrukturnih projekata. Ipak, najnoviji trendovi iz prve polovine 2015. godine nagoveštavaju mogući kraj recesije. Uz neznatan pad obima građevinskih radova od 0,6 posto na međugodišnjem nivou, broj zaposlenih povećao se za 0,8 posto – ističu u Ekonomskom institutu Zagreb.
Za razliku od Hrvatske, građevinarstvo u zemljama EU-28 znatno je lakše podnelo recesiju. Tako su još početkom 2010. zaustavljeni negativni trendovi, nakon čega je tokom 2010. i 2011. uslijedila stagnacija aktivnosti. Pad obima građevinskih radova u 2012. i u prvom tromjesečju 2013. bio je nešto blažeg karaktera. Od aprila 2013. građevinarstvo u EU-28 postupno se oporavlja. Poređenje podataka na godišnjem nivou pokazuje da se u prvih sedam meseci ove godine obim građevinskih radova povećao za 0,2 posto. Takođe, ovogodišnji julski nivo aktivnosti veći je za 0,6 posto u odnosu na isti mesec 2014. godine.
Posmatrajući izdvojeno Hrvatsku, razmere recesije najbolje potkrepljuju podaci o obimu građevinskih radova i zaposlenosti. Tako je obim građevinskih radova u Hrvatskoj u razdoblju od januara do jula 2015. smanjen za 37,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. O razmerama recesije u građevinarstvu možda najbolje govori podatak da se od decembar 2008. do juna 2015. broj zaposlenih smanjio za čak 49.348 (54,5 posto). Ovako velik pad zaposlenosti u građevinarstvu nije samo težak udarac za ovu delatnost, nego i za ekonomiju u celini. Valja napomenuti da je nepovoljnim kretanjima za vreme recesije uvelike pridonelo usporavanje i zaustavljanje gradnje velikih od države finansiranih projekata u oblasu putogradnje.
Takođe, očigledno je da plate u građevinarstvu zaostaju za prosekom u privredi. U razdoblju od januara do jula 2015. prosečna neto plata u građevinskom sektoru bila je za 15,4 posto manja od prosečne neto plate u Hrvatskoj.
