INFONET-468X60-BANNER

Trinaestogodišnjak napravio proboj u solarnim tehnologijama korišćenjem Fibonačijevog niza

26.08.2011. | Inhabitat

Dok većina trinaestogodišnjaka provode svoje vreme igrajući video igrice ili krstareći fejsbukom, jedan učenik sedmog razreda šetajući kroz šumu je otkrio misteriju nauke. Nakon što je studirao kako se drveće grana na specifičan naćin, Aidan Dvajer (Aidan Dwyer) je napravio drvo od solarnih ćelija koje proizvodi 20 do 50 posto više energije od standarnih fotonaponskih panela.

Njegovi impresivni rezultati pokazuju da korišćenje specifične formule raspoređivanja solarnih ćelija može drastično da unapredi stvaranje energije. Studija je donela Aidanu privremeni američki patent - to je redak pronalazak u polju tehnologije i fantastičan primer kako biomimikrija drastično može da unapredi dizaj.

Aidan Dvajer prilikom šetnje kroz šumu prošle zime je primetio šablon u obilju grana. Njegova studija kako se drveće grana na specifičan način ga je odvela do centralne, vodeće, formule - Fibonačijevog niza.

Fibonаčijev niz je mаtemаtički niz primećen u mnogim fizičkim, hemijskim i biološkim pojаvаmа. Ime je dobio po itаlijаnskom mаtemаtičаru Fibonаčiju. Predstаvljа niz brojevа u kome zbir prethodnа dvа brojа u nizu dаju vrednost nаrednog člаnа nizа. Indeksirаnje člаnovа ovog nizа počinje od nule а prvа dvа člаnа su mu 0 i 1. To jest: 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, ...

Ispostavilo se da se šablon i njegovi odgovarajući odnosi reflektuju u prirodi stalno, i Adrianovo oštro opažanje kako se drveće grana prema formuli ga je dovelo do toga da testira svoju teoriju. Prvo je izmerio grane na drveću prema tome koliko se drveće grana i pod kojim uglom su one jedna od druge.

Da bi video zašto se drveće grana na određeni način, on je napravio malu solarnu mrežu koristeći Fibonačijevu formulu - stepenaste ćelije na specifičnim intervalima i visinama. Zatim je poredio proizvodnju energije sa identičnim setom ćelijama složenim u redu.

Aidan priča o rezultatima: "Dizajn drveta prema Fibonačijevom nizu je funkcionisao bolje nego model ravnog panela. Dizajn drveta je poboljšao proizvodnju energije za 20% i sakupio je dvaipo sata više sunčeve svetlosti tokom dana. Ali najinteresantniji rezultati su bili u decembru, kada je sunce bilo na najnićoj tački na nebu. Drvo od solarnih ćelija je proizvelo 50% više energije i period sakupljanja sunčeve svetlosti je povećan za 50%."

Njegov rad, definitivno, budi interesovanje u solarnoj industriji, i što je još impresivnije on prikazuje moć biomimikrije - koncept koji mnogi vide kao odličje dobrog dizajna, ali koji je do sada uvek bilo jako teško dostići. Svaka čast!

Linkovi:

  • Više o radu Aidana Dvajera - link
  • Više o Fibonačijevom nizu - link

Tekstovi sa portala Gradjevinarstvo.rs

  • Stablo kao izvor inspiracije za fotonaponske instalacije - link
  • 3D raspoređivanje solarnih panela povećava efikasnost
    iste osnovne površine preko dva puta - link
  • Pretvaranje prozora u elektrane - link
  • Rastegljivi silikonski čipovi rešenje za LED i solarne tehnologije - link
  • Napredak u istraživanju CIGS solarnih ćelija - pojednostavljenje procesa proizvodnje
    za konkurentnost na tržištu - link
  • Solarni sistemi na parkinzima - senka, zaštita i čista energija - link
  • Sistem na solarnu energiju kome nije potrebno Sunce - link
     
 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;