- Građevinske aktivnosti u poslednjih sedam godina smanjene su za 46 posto, ali u ovoj godini mogao bi uslediti oporavak – rekla je u na konferenciji za novinare potpredsednica „Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo, promet i veze“ Mirjana Čagalj.
„Od 2009. godine prepolovljen je broj izdatih građevinskih dozvola i izgubljeno 56.000 radnih mesta“, podsetila je ona, dodavši kako je pre sedam godina udeo graditeljstva u BDP-u iznosio 8,5 posto, a sada pet posto dok je prosek zemalja Evropske unije šest posto.
Ilustracija (www.pixabay.com)
- Nakon velikog rasta građevinskih aktivnosti sredinom prošle decenije, hrvatsko graditeljstvo ulazi u krizu 2009. godine, a dno je dotiče 2013. No podaci za devet meseci 2015. godine otkrivaju da je pad zaustavljen – kaže Mirjana Čagalj. Ističe pritom međugodišnji rast obima građevinskih radova za osam posto u odnosu na devet meseci 2014. godine.
Upozorava međutim, kako mnogi problemi nisu rešeni.
- Građevinskom sektoru trenutno nedostaju hiljade radnika, iako će „Hrvatski zavod za zapošljavanje“ (HZZ) ponuditi drugačije podatke. Na primer, prema HZZ-u trenutno je hiljadu nezaposlenih zidara, ali vlasnici građevinskih firmi kažu da ne mogu dobiti ni jednoga. Dakle, ti ljudi ili rade u inostranstvu na crno ili im se ne da raditi ili ih je vreme pregazilo – kaže Čagalj. Dodaje kako nedostaje i keramičara, molera, gipskartonskih radnika i drugih zanimanja za završne radove u građevinarstvu. Čagalj tvrdi kako bi se te poteškoće rešile uvozom radne snage iz zemalja izvan Europske unije, da to Vlada prošle godine nije stopirala uprkos zahtevima HGK, „Hrvatske obrtničke komore“ i „Hrvatske udruge poslodavaca“.
- Od nove vlade zavisi hoće li dozvoliti uvoz radne snage za građevinarstvo. Naši radnici beže iz građevinarstva jer su uslovi rada teški, plate male, a s obzirom na manjak investicija sigurnog posla nema na vidiku – kaže Čagalj dodavši da su kvalitetni hrvatski građevinski radnici odavno otišli u inostranstvo gde su cenjeni i vrlo dobro plaćeni.
Smatra i da obrazovni sistem nije prilagođen građevinarstvu i ne školuje za rad. Od nove vlade očekuje otklanjanje nepotrebnih prepreka i administrativnih barijera, izmenu građevinske regulative i uvođenje poreskih olakšica, kao i unapređenje poslovne klime.
