INFONET-468X60-BANNER

Venecija – poslednji čas

30.12.2008. | Gradjevinarstvo.rs

Venecija je u opasnosti da nestane u talasima Jadrana nakon 12 vekova od nastanka. Svet su obišli snimci sa sajta You Tube gde surferi iz svih zemalja dolaze u ovaj grad kako bi se provozali jednim od najpoznatijih trgova Evrope, pred čuvenom crkvom Santa Maria della Salute, za vreme Aqua Alta  – visoke vode.

Poslednjih godina Trg svetog Marka poplavljen je sve češće, naročito u zimskim i jesenjim mesecima, a sada Generalni plan intervencija ulazi u završnu fazu izrade i detaljna restauracija grada, same lagune i njenog ekosistema konačno može da krene.

Nekoliko faktora doprinosi ugroženosti lagune: varijacije nivoa mora, globalne klimatske promene, popuštanje tla na koji su oslonjeni drveni šipovi Venecije... sve to uslovilo je da osnovna kota grada padne za 23cm u poslednjih sto godina. U isto vreme plima je prosečno viša za 8cm, uz tendenciju daljeg rasta, što uz pojačane talase prouzrokovane izraslim biljem na barijerama postavljenim u moru prouzrokuje veliki problem za srednjovekovni grad.

Uz sve ovo, veliki problem javlja se usled intervencija izgradnje plovnih kanala za prekookeanske brodove i usled prirodnih erozija – podignuti mulj i podignuti delovi tla formirali su nekoliko neplanski raspoređenih ostrva, slojeva na dnu mora i nanosa koji utiču na to da morske struje izbijaju ka površini i agresivnije deluju na građevine. Elementi morfologije lagune gube odlike plutajućih ostrva a cela laguna tako stihijski dobija odlike zaliva. Iz godine u godinu, Venecija (ali i druga naselja u laguni) biva sve češće poplavljena, a najstarija urbana jezgra su ujedno i najugroženija, pa su tokom jesenjih i zimskih meseci bezmalo svaki dan pod vodom.

Kako bi grad i cela laguna bili sigurni na duži vremenski period, koji donosi još veće izazove u svetlu negativnih globalnih klimatskih promena, pristupilo se izradi detaljnog računarskog modela cele lagune na osnovu kog će biti urađene simulacije morskih strujanja, uticaja zagađenja, ekosistema, rekonstrukcija zaštitnih nasipa... Gradske vlasti očekuju da će ih ove simulacije uputiti na najbolja rešenja za zaštitu građevina i urbanih celina, ne samo Venecije već i drugih spomenika kulture u laguni.

Uprava za vode Venecije osnovala je konzorcijum Venezia Nuova koji je odgovoran za izvođenje Generalnog plana intervencija. Podjednak značaj dat je zaštiti spomenika kulture i zaštiti ekosistema lagune. Plan sadrži zaključke višegodišnjeg istraživanja, brojnih studija i idejnih rešenja koja omogućavaju inženjerima da izaberu ona najbolja, u skladu sa rezultatima simulacija. Plan sadrži osam posebnih projekata:

  • Pokretne barijere
  • Lokalna zaštita plutajućih ostrva grada od srednjih i visokih voda
  • Ojačanje obaloutvrda
  • Rekonstrukcija nasipa
  • Restauracija morfologije morskog dna
  • Zaustavljanje i rekonstrukcija degradiranih slojeva tla
  • Obnavljanje ribljih farmi
  • Eliminacija tankera za transport nafte iz Venecijanskog zaliva.

Izrada simulacija vodenih kretanja poverena je kompaniji CREA (Center for Research for Environmental Ecology), specijalizovanoj za izradu modela i planova za upravljanje vodama i vodnim sistemima. CREA je u svom radu koristila softverska rešenja kompanije Bentley,  tj. njihovu platformu MicroStation. Andrea Garzon, vođa CREA tima u ovom projektu, istakao je značaj MicroStation-a za ceo poduhvat:

– Ova aplikacija je od ključne važnosti za uspeh naših modela jer bez nje ne bismo imali mogućnost da uspešno radimo sa ogromnom količinom podataka koji su nam bili neophodni za dobijanje upotrebljivog modela. MicroStation nam je omogućio da dobijemo kompletan pregled ugroženog područja i sve neophodne geografske informacije sa neverovatnom preciznošću, prilagodljivošću i brzinom.

CREA je u radu koristila i matematički model MefLag da napravi simulacije visokih plima u samoj laguni. Kako bi rešila problem unosa velikog broja podataka, CREA je razvila dve vertikalne aplikacije koje zajedno rade na MicroStation platformi: PreNet i PostNet.

Garzon i njegov tim razvili su šematski prikaz Venecijanske lagune na kom su predstavili kompletnu morfologiju ostrva, kanala, objekata i svih kritičnih mesta neplanskog nanosa mulja i degradacije morskog dna. Takođe, u šemu su uključeni podaci o dubinama mora, brzini i pravcima morskih struja u laguni i sl. Garzon­ je istakao prednosti korišćenja MicroStation-a jer se govori o veoma kompleksnom modelu fizionomije tla nastalom mnogim različitim uticajima ljudskog i prirodnih faktora, a ovaj softver je mogao da pruži i GIS podatke.

Zagađenje je jedan od najvećih problema Venecijanske lagune. Za kontrolu zagađenja korišćen je CREA 2D model konačnih elemenata. Specijalizovani tim zadužen za ovaj deo projekta bio je predvođen prof. Alberto Zirinom sa Univerziteta u San Dijegu, Kalifonija.

CREA je išla i korak dalje istražujući mogućnost povezivanja modela sa satelitskim snimcima. Npr, satelitski podaci o temperaturi korišćeni su kao granične zadate vrednosti za temperature u modelu konačnih elemenata.

Uređenje taloga mulja i slanih sedimenata koji su nakon prirodnih erozija i izgradnje kanala skoro zatrpali neke delove kanala, time skrećući morske stuje ka površini, takođe je veoma važno za očuvanje Venecije. Prilikom rekonstrukcije lagune, Venecijanska direkcija za vodu neće se previše starati da oblikovanje morskog dna vrati u prethodni oblik. Simulacija će pre imati zadatak da utvrdi najbolje uređenje dna kako bi vodene struje imale što pozitivniji uticaj na ekosistem lagune i kako bi istovremeno što manje ugrožavale konstrukcije objekta.

U e-mail prepisci sa g. Garzon-om, on je najavio moguće angažovanje kompanije CREA u Dubaiju. Govori se o izradi kompletnog projekta vodotokova koji bi rešio probleme morskih struja u, i oko, poznatih ostrva u obliku palmi i mape sveta.

 

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;